-Evo već pet, šest godina mi nastojimo da se ova elektromreža sanira i da se zamijene ovi truli stubovi koji su se nakrivili i prijete da će da padnu na kuću. Dolazili su nadležni iz Elektro-Hercegovine i obećavali više puta, pogotovo pred izbore, da će "od ponedeljka to da zamijene", a ja sam zaboravila da pitam od kog to ponedeljka. Dolazili su, nešto crtaju, mjere, ali nikako da zamijene stubove. Nama struja nestaje svako malo, čim zagrmi u Italiji kod nas nestane struje. Mi se bojima kada se naoblači, pada jaka kiša i kada puše jak vjetar da izađemo pred kuću, jer sijeva, varniči. Djeci ne dam da izađu iz kuće. Spremna sam da platim stub samo da se promijeni kako neko ne bi nastradao. Prije zime se ovo mora popraviti. Pitala sam ih možemo li mi da iskopamo rupe, oni su nam rekli da ne možemo, da to oni moraju uraditi. Bolje je i da nam isključe struju, da je nemamo nikako, nego da živimo u strahu da će se nešto desiti- kaže za "Dan" Nada Perišić.
Njena komšinica Ljubica Pavlović navodi da joj se prije nekoliko dana nakon nestanka struje pokvarila mašina za veš i frižider.
-Mi već nekoliko godina muku mučimo sa strujom i ovim stubovima. Iznad moje kuće stub je potpunu izgorio nakon udara groma, a žice su i dalje na njemu. Prije nekoliko dana ponovo je po ko zna koji put nestala struja i mi smo trideset puta zvali Električno. Uveče nisu mogli da poprave kvar tako da čitav dan nismo imali struje. Oni se uveče nisu smjeli popeti na stub, pa su sutradan došli sa korpom da to poprave, ali smo mi morali da kupimo taj zračni osigurač. Samo se pitam kako mi smijemo da živimo ovdje kada oni ne smiju da se popnu na truli stub.
Alija Nikontović prije nekoliko godina se vratio iz Danske u svoju kuću i kaže da je bio spreman da sam finansira postavljanje javne rasvjete u ulici. -Kada sam došao vidio sam da je stanje na niskonaponskoj mreži haotično. Bili su pokidani priključci na stubovima bez zračnih osigurača, stubovi su naravno vremenom istrulili. Namjeravao sam da pomognem i da kupim sijalice i lampe za javnu rasvjetu. Nakon razgovora sa rukovodiocima Elektro-Hercegovine i pismeno sam uputio zahtjev da mi se odobri da kupim rasvjetu i da se ona postavi. Odgovorili su mi da je to nemoguće postaviti na ovako trule stubove i da ih treba prvo zamijeniti, pa onda postaviti gradsku rasvjetu- kaže Nikontović.
Nadležni iz Elektro-Hercegovine kažu da su upoznati sa problemom, i da su odavno spremni da zamijene dotrajale stubove, ali da to ne mogu da urade sami jer se stubovi nalaze pored samih zidova, pa bi ih mašine mogle oštetiti. Smatraju da i mještani snose dio krivice za loše stanje niskonaponske mreže jer su naknadno napravili bašte i stubove zasuli zemljom što im je umnogome skratilo životni vijek.
-Mi znamo za problem sa niskonaponskom mrežom na Šćenama, i više puta smo izlazili na teren. Uradili smo projekat za sanaciju mreže u toj ulici vrijedan oko 5.500 maraka, ali postoji jedan problem. Stubovi se sada nalaze uz same zidove i ulazne stepenice i naše mašine koje buše stubove ne mogu da rade na takvom terenu jer bi mogli da oštete zidove i druge privatne objekte. Mi smo mještanima iz tog dijela Zasada dali ponudu za koju mislim da je korektna. Naime, mi ćemo da snosimo troškove potpune zamjene elektromreže, a mještani trebaju samo da iskopaju četiri rupe duboke 120 do 150 centimetara, i naši elektromonteri će odmah doći da izvrše popravku i zamjene kompletnu elektromrežu. Postavili bismo betonske stubove koji su trajno rješenje, a ostavili bismo i mogućnost za stavljanje sijalica i ulične rasvjete. To bi morala da kupi opština, ali to nije neka velika investicija, možda nekoliko stotina maraka. Nažalost, mještani do sada nisu mogli nikako da se dogovore i iskopaju te rupe. Problem je i što su drveni stubovi, koji sada treba da se zamijene, prvobitno bili postavljeni u čvrsto područje. Naknadno su mještani pravili podzide i bešte i onda ih zasuli zemljom. Stubovi bi trebalo da traju petnaestak, dvadeset godina u normalnim uslovima, ali kada se nalaze u vodi znatno im se skrati životni vijek. Tačno je da elektromonteri nisu mogli uveče da poprave kvar jer je stub truo pa se nisu mogli popeti jer bi bilo riskantno. Ujutro smo došli i otklonili kvar. Priključak gdje se desio kvar pripada potrošaču jer još nismo uspjeli da sa svim potrošačima sklopimo ugovor o snabdjevanju što podrazumjeva da mjerno mjesto bude izmješteno izvan objekta na fasadu ili stub koji se nalazi na mjestu priključenja. Tako priključak sada pripada vlasniku i njemu se dešavalo i prije da mu nestaje struje uslijed izgaranja vazdušnog osigurača koji se nalazi na stubu jer je priključen potrošač veće snage nego što vazdušni osigurač može da podnese. Monteri su mi rekli da nisu popravili kvar jer nije kupio vazdušni osigurač što je njegova obaveza, pa je kvar naknadno popravljen-kaže za "Dan" Milenko Čihorić, šef radne jedinice Elektro-Hercegovine.
N.VUKANOVIĆ  (Dan)

Beton dobar, ali skup
Zbog obaveznog izbora najjeftinijeg ponuđača na tenderu prilikom nabavke stubova nabavljaju se stubovi koji su lošeg kvaliteta, pa zbog toga često dolazi do padanja stubova i kvarova i havarija na mreži.
-Problem je što ne uzimamo najpovoljnijeg, već najjeftinijeg ponuđača, jer se odabira najniža cijena. Na tržištu nema kvalitetnih drvenih stubova, a mi moramo održavati mrežu. Stubovi su vlažni, nisu dobro obrađeni i impregnirani zaštitom, pa umjesto dvadesetak traju samo nekoliko godina. Oni su zbog velike vlage i jako teški. Stub koji je suv imao oko 120 kilograma, a ovi sada imaju i do 230, pa je radnicima teško da sa njima rade. Gdje god možemo postavljamo betonske stubove koji su trajno rješenje. Oni su počeli kod nas da se ugrađuju 1983. godine i danas gdje god može da priđe mehanizacija, dizalica i kamion mi postavljamo betonske stubove koji jesu dosta skuplji, ali su trajno rješenje problema-ističe Čihorić.

Uloženo mnogo
U Elektro-Hercegovini kažu da su poslednjih godina uložili dosta truda i novaca u popravku elektromreže, naročito u seoskim poručjima.
-Mi smo već u avgustu ispunili plan i potrošili predviđeni budžet za sanaciju mreže. Sada smo podnijeli zahtjev da se nađu nova sredstva kako bi se nastavili sa radovimo. Trenutno u mjestu Jasen pored Trebinja imamo radove koji su vrijedni oko 100. 000 maraka-ističe Milenko Čihorić.