To što je uradio i postigao u svom kratkom, a bogatom i sadržajnom životu Nikola Asanaović, bilo bi dosta za biografiju čete ljudi, jer on je zdušno, predan , stručno i sa ljubavlju radio više i bolje i duže od nekih timova stručnjaka po raznim oblastima. Sve to je lako nosio sam, i stizao da poslove od Društva srpskih domaćina, hercegovačkih odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ za Hercegovinu i Republiku Srpsku, Ćorovićevih Susreta, Srpskog časopisa „ Nova Zora“, Prosvjetinog kalendara, lične knjige zavještanja, kao monografija; „Kroz istočnu Hercegovinu“, i „Bileća na izvoru Trebišnjice“, čime je jednako bio cijenjen i voljen u Srbiji, Crnoj Gori, i diljem planete gdje su ga Srbi poštovali i voljeli. Akademici, književnici, i obični ljudi kojima je bio okružen cijenjen i voljen podjedenako dijele bol sa njegovom porodicom i ovim za sve velikim gubitkom.

Nikola Asanović je diplomirao na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću 1975. godine i stekao zvanje nastavnika srpskohrvatskog jezika i književnosti a zatim studirao književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Takođe je diplomirao na Defektološkom fakultetu u Beogradu 1986. godine i stekao zvanje specijalnog psihologa i pedagoga. Bio je pri završetku postdiplomskih studija, smjer književnost, na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu − sa magistarskim radom o temi Uređivačka koncepcija Časopisa “Nova Zora“. Predavao je srpski jezik i književnost u bilećkim osnovnim školama 28 godina. Pet godina aktivno se bavio novinarstvom i publicistikom (Javnost, Politika, Intervju, Hercegovac, Ilusrovana politika...u kojima je objavio preko 300 tekstova).

Nikola Asanaović radio je na obnavljanju SPKD “Prosvjeta“ u Bileći 1990. godine, bio je njen predsjednik, a u dva mandata i potpredsjednik Glavnog odbora SPKD “Prosvjeta“− 25 godina rada na polju kulture u sklopu „Prosvjetinog“programa, kako u Bileći i Hercegovini, tako i na nivou Republike Srpske.

Zajedno sa književnikom Radoslavom Bratićem, pokretač je i osnivač Ćorovićevih susreta „Srpska proza danas“, koji se redovno održavaju od 1997. godine i na kojima se dodjeljuje nagrada za najbolje prozno ostvarenje u prethodnoj godini, pisano srpskim jezikom. Svake godine Ćorovićevi susreti „Srpska proza danas“ okuplja eminentne pisce, književne kritičare i istoričare, akademike i univerzitetske profesore.

Zajedno sa Radoslavom Bratićem pokretač je i osnivač Nove Zore, časopisa za književnost i kulturu. Bio je njen sekretar.“Nova Zora“smatra se jednim od najboljih časopisa ove vrste na srpskom jezičkom prostoru.

Pisao je književnokritičke prikaze i osvrte, prigodne književne rasprave i recenzije, od kojih je pedesetak publikovano u različitim glasilima.

Kao potpredsjednik, aktivno je radio u Društvu srpskih domaćina koje djeluje na srpskim prostorima i u čijim je programskim aktivnostima, pored ostalog, srpska kultura, tradicija i nasljedstvo.

Na komemoraciji u Bileći govorili su govorili su predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Slobodan Savić, njen potpredsjednik Velemir Avdalović, predsjednik Društva srpskih domaćina Hercegovine Milenko Kukurić i predsjednik Saveza opština istočne Hercegovine Nenad Abramović.

Herceg tv