U Upravi ERS-a navode da bi se finansiranje izgradnje HE Dabar odvijalo kroz obezbjeđenje kreditnih sredstava (75 odsto) i vlastitih sredstava osnivača (25 odsto).
"U toku su aktivnosti na analizi uslova pod kojima se mogu obezbijediti kreditna sredstva, ali još nije odlučeno sa kojom finansijskom institucijom će se pregovarati u cilju postizanja dogovora o uslovima kreditiranja", kazao je Vladislav Vladičić, izvršni direktor ERS-a za investicije i razvoj.
Studijska i terenska istraživanja mogućnosti korištenja energetskog potencijala Gornjih Horizonata, kojima pripada i HE Dabar, započeta su prije skoro 40 godina. Osnove aktuelne koncepcije korištenja voda Gornjih Horizonata na pravcu Gatačko polje - rijeka Zalomka - Nevesinjsko polje - Dabarsko polje - Fatničko polje - akumulacija Grančarevo, ustanovljene su još 1976. godine.
Prva etapa projekta završena je prije rata gradnjom ogromne vještačke akumulacije Bileća te HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik, te HE Čapljina. Druga etapa tog projekta podrazumijeva prebacivanje vode iz Gatačkog u Nevesinjsko polje, gradnju dvije brane radi formiranja akumulacija Zalomka i Pošćenje u Nevesinjskom polju te gradnju još tri hidroelektrane - Dabar, Nevesinje Bileća, ukupne snage 250 megavata.
Što se tiče ostalih predviđenih energetskih objekata - HE Nevesinje i HE Bileća, u menadžmentu ERS-a planiraju novelaciju ranije dokumentacije i izradu studiju opravdanosti, nakon čega će pokrenuti aktivnosti na dobijanju potrebnih dozvola i saglasnosti.
"'Elektroprivreda RS' planira izgradnju ovih hidroelektrana do 2020. godine, kako je definisano u Strategiji razvoja energetike RS", naglasio je Vladičić.
Komentarišući mogućnost uključenja kanadske državne kreditne agencije CCC i firme "SNC Lavalin" u taj projekat, o čijoj zainteresovanosti su nedavno pisali mediji, Vladičić je rekao da će ERS nastojati sam da obezbijedi sredstva za izgradnju navedene tri hidroelektrane, dok Kanađani, kako kaže, svoje mjesto mogu tražiti u realizaciji projekta izgradnje HE Dubrovnik II.
Nezavisne Novine