FOKUS: Kako je planiran ovogodišnji budžet?
LUČIĆ: Budžet ide na plate i planiranu infrastrukturu, kao i na materijalne troškove vanbudžetskih korisnika kao što je sportska dvorana, zatim vrtić, srednja škola. U našoj administraciji ukupno je zaposleno 20 radnika, što nije previše za našuoOpštinu, koja je površinski ogromna. Mnogo novca je usmjereno i ka povratničkoj populaciji.
FOKUS: Koliko budžetskih sredstava usmjeravate u kapitalne investicije?
LUČIĆ: Jedna četvrtina budžetskih sredstava ide na kapitalne investicije. U svakom projektu učestvujemo bar jednim dijelom. Trenutno završavamo asfaltni put dužine tri i po kilometra, što možda predstavlja i najduži lokalni put u RS.
U gradnji puta najvećim dijelom je učestvovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a pomogli smo i mi koliko smo mogli.
Očekujemo da će na otvorenje puta doći i sam ministar Miroslav Milovanović. U ovoj godini završili smo i dio sistema vodosnabdijevanja koji je finansiran iz više projekata, kako opštinskih, tako i vlada entiteta i raznih donatora.
FOKUS: U kakvom je stanju proizvodni sektor na području Berkovića?
LUČIĆ: Imamo nešto mini-farmi, pa i nekoliko većih stočnih farmi. U posljednjih pet godina najveći bum napravljen je u povrtlarstvu. Uglavnom se proizvodi paprika. U posljednje vrijeme mnogo se uzgajaju jagode, kao i koštuničavo voće, trešnje i višnje. Nalazimo se na nadmorskoj visini od 500 metara što je pogodno za uzgoj tih kultura. Poljoprivrednici se bave i stočarstvom, kao i proizvodnjom mlijeka, a mlijeko prodaju mljekari "Pađeni" koja se nalazi u bilećkoj opštini, ali su joj resursi kod nas. Počeli smo sa izgradnjom velike hladnjače od 2.500 tona, čiju izgradnju je sa 60.000 maraka pomoglo Ministarstvo poljoprivrede. Uskoro počinjemo s izgradnjom mini-fabrike za preradu voća i povrća kako bi poljoprivrednu proizvodnju doveli do finalizacije, čim bi zapošljavanje i ostvarenje kapitala bilo znatno veće.
FOKUS: Mogu li stanovnici Berkovića da žive od poljoprivrede?
LUČIĆ: Mislim da mogu živjeti uz malo više organizacije i pomoći RS, kao i Opštine. Formirali smo nekoliko udruženja poljoprivrednika, od kojih dva rade solidno, jedno dobro, a jedno loše. Opština se uključuje u njihov rad i pomaže im pri pisanju projekata da bi dobili subvencije od Vlade RS. Od četiri hiljade stanovnika koji žive na području opštine, deset odsto ih je prijavljeno na Zavod za zapošljavanje. Imamo samo nekoliko visokoobrazovanih kadrova na Zavodu. Ostale obrazovane kadrove uključili smo u projekat "Prvi posao", kako bi odradili pripravnički staž i položili stručni ispit. Ne nedostaje nam visokoobrazovane stručne radne snage.
FOKUS: Koja su to deficitarna zanimanja u ovoj lokalnoj zajednici?
LUČIĆ: Službenici slabo govore engleski jezik i sada im moramo organizovati kurs. Nedostaje nam zanatlija. Nemamo krojača, dobrog mehaničara, bravara, varioca. Imamo 500 traktora i freza, a zanati koji prate poljoprivrednu proizvodnju i mehanizaciju su kod nas u povoju.
FOKUS: Šta činite da mlade ljude zadržite ovdje?
LUČIĆ: Mladi ljudi koji ne završe ili ne upišu fakultet u 100 odsto slučajeva ostaju u Berkovićima. Oni koji završe fakultete sa visokim prosjekom uglavnom se vraćaju. Do sada smo uspijevali nekako da im nađemo posao. Ja od mladih ljudi zahtijevam mnogo više inventivnosti kako bi se samozapošljavali, u čemu ćemo im svakako izaći u susret.
FOKUS: Kakva je sudbina projekata eksploatacije građevinskog kamena i ruda?
LUČIĆ: Taj jedan projekat samo što nije zaživio. Imamo ozbiljan problem s dobijanjem koncesija. Prije nekoliko godina jedan kamenolom je dobio pravo na istražne radove, ali nikako da dobije koncesiono pravo. Naime, imamo problem s imovinsko-pravnom službom koja pet godina nije riješila imovinske odnose. Takođe vjetroenergija je energija budućnosti jer će BiH do 2020. godine morati imati 20 odsto vjetroenergije. Mi idemo u tom pravcu.
B. GAGULA
Bezbjednost zadovoljavajuća
FOKUS: Kakva je bezbjednost na području Berkovića?
LUČIĆ: Nismo imali nikakav sigurnosni problem. Opština smo koja je za sve otvorena još od 1997. godine. Jedini problem koji je svima zajednički jeste nedostatak novca, ali takvo je stanje u većini lokalnih zajednica u Srpskoj.
Mi smo obnovili preko 80 odsto bošnjačkih kuća, 50 odsto srpskih, kao i 20 odsto hrvatskih. Taj nacionalni debalans nastojimo da ispravljamo.