Počinje naplata poreza na nepokretnosti

Štampa
Нравится

Poreska uprava Republike Srpske će do 31. marta 2012. godine poreskim obveznicima izdati račune za porez na nepokretnosti, koji će plaćati u dva dijela, prvi najkasnije do 30. juna i drugi, najkasnije do 31. decembra u poreskoj godini. U skladu s tim, uplata prvog dijela ne može biti manja od 50 odsto ukupnog iznosa poreske obaveze prema poreskom računu.

Persa Paić, pomoćnica direktora Poreske uprave RS u intervjuu za "Fokus" kaže da prema Zakonu o porezu na nepokretnosti, čija je primjena počela 1. januara 2012. godine, Poreska uprava RS je na osnovu preko 2,4 miliona podnesenih prijava formirala Fiskalni registar nepokretnosti na teritoriji RS.


 

FOKUS: Šta je donio novi zakon o porezu na nepokretnosti?

PAIĆEVA: U 2012. godini način oporezivanja imovine poreskih obveznika se promijenio. Do 1. januara ove godine primjenjivao se Zakon o porezima na imovinu po kojem su svi vlasnici i korisnici nepokretnosti bili dužni podnijeti poresku prijavu za porez na imovinu, čija obaveza podnošenja je bila svake godine. Stupanjem na snagu novog zakona, način oporezivanja se promijenio tako što su sada svi vlasnici i korisnici nepokretnosti dužni da ih prijave u fiskalni registar vrijednosti, koji se formira kao jedinstveni registar nepokretnosti u RS. Na osnovu ovog registra će se utvrđivati svake godine poreska obaveza, te neće biti više podnošenja poreske prijave za porez na imovinu, kao što je bio slučaj do sada, niti prijavljivanja nepokretnosti u fiskalni registar nepokretnosti koje su već jednom prijavljene. To je ključna razlika u odnosu na prethodno zakonsko rješenje.

FOKUS: U kojim slučajevima će se mijenjati podaci o nepokretnosti u fiskalnom registru?

PAIĆEVA: Ako dođe do značajnih promjena na nekoj nepokretnosti, obveznik je dužan da u toku poreske godine prijavi promjene, a oporezivanje iste, teći će od naredne godine. Kada su na primjer u pitanju određene rekonstrukcije ili adaptacije građevniskih objekata, koje utiču na upotrebnu vrijednost ili korištenje, te produžavaju vijek objekata i utiču na njihovu tržišnu vrijednost, tada su obveznici dužni da podnesu prijavu za promjenu namjene ili vrijednosti, za koju će se od naredne godine utvrđivati poreska obaveza shodno određenoj promjeni.

FOKUS: Koja su lica oslobođena poreza na nepokretnosti?

PAIĆEVA: Nije važno ko je vlasnik nepokretnosti, već njena namjena. Pa tako obrađeno poljoprivredno zemljište je oslobođeno poreza na nepokretnosti, kao i objekti za poljoprivrednu proizvodnu, te objekti za obrazovanje i naučno kulturnu svrhu, objekti vjerskih zajednica, državnih organa, institucija, putevi, sve javne površine. Ovdje je ključna namjena i upotreba  nepokretnosti. Za svaku nepokretnost, koja donosi ekonomsku korist i čija upotreba nije opšta, vlasnik te nepokretnosti plaća porez.

FOKUS: Da li postoji mogućnost za umanjenje poreske obaveze?

PAIĆEVA: Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđeno je da poreski obveznik ima pravo na umanjenje poreske osnovice utvrđene u skladu s ovim zakonom, za vrijednost 50 kvadratnih metara za obveznike i po deset metara kvadratnih za svakog člana domaćinstva, od procijenjene vrijednosti nepokretnosti u kojoj stanuje. Dakle, poreskom obvezniku (fizičkom licu) koji sam živi u stanu od 60 metara kvadratnih, koji je njegovo prebivalište, Poreska uprava će dostaviti poreski račun za vrijednost deset metara kvadratnih predmetne nepokretnosti iz čega proizilazi da će se predmetni porez obračunavati na iznos razlike ukupne površine nepokretnosti i iznosa umanjenja.

FOKUS: Na koji način se utvrđuje poreska obaveza?

PAIĆEVA: Poreska obaveza se utvrđuje na način da se tržišna vrijednost nepokretnosti množi s poreskom stopom, koju određuju opštine. Tržišnu vrijednost nepokretnosti utvrđuje Poreska uprava korištenjem modela masovne procjene tržišne vrijednosti. Poreska uprava RS je prikupila podatke o nepokretnostima na osnovu prijava, a u njima su vlasnici iskazali podatke, gdje se nepokretnosti nalaze, adrese, godina izgradnje i ostale karakteristike bitne za vrijednost nepokrtenosti na osnovu kojih se utvrđuje tržišna vrijednost, tačnije vrijednost po kojoj se ta nepokretnost može prodati.

B. MILAKOVIĆ

 

 

 


Visina poreskih stopa

FOKUS: Zbog čega su tolike razlike po opštinama Srpske, kada je poreska stopa u pitanju?

PAIĆEVA: Zakon je predvidio raspon poreskih stopa koje opštine mogu da donesu. Raspon se kreće od 0,05 odsto do 0,50 odsto. Očigledno je da nijedna opština Srpske nije usvojila najveću poresku stopu, što je i normalno. Najveća stopa za nepokretnosti je 0,25 odsto, koju je donijelo 16 opština, a ima i onih opština koje su usvojile nižu poresku stopu.

 

 


Kazne za nepodnesene prijave

FOKUS: Koje su kazne za nepodnošenje poreske prijave?

PAIĆEVA: Provjeru podataka o podnesenim prijavama za upis u fiskalni registar nepokretnosti obavlja Poreska uprava RS. Poreski obveznik pravno lice, koje ne podnese prijavu, ili je ne podnese na način i u roku koji je propisan poreskim propisima, biće kažnjen novčanom kaznom od hiljadu KM do tri hiljade KM, dok će prekršaji poreskog obveznika - fizičkog lica biti sankcionisani novčanom kaznom od 500 maraka do 1.500 KM.

Počinje naplata poreza na nepokretnosti